CRKVA

Stani~enje
 
 

     Bez sumnje, najstarija crkva u poni{avlju je crkva Svetog Nikole, kasnije i danas Svete Petke, odnosno Svete Parsakeve u Stani~enju. Crkva se nalazi na maloj zaravni izvan sela.

 
 

     Re~ je o izuzetno vrednom objektu srednjevekovnog graditeljstva. To je jednobrodna gra|evina skraja 13. veka, bez kupole. Gra|ena je od lomljenog kamena pe{~ara i kre~njaka. Zivopisana je 1331/32. godine.

     Crkva Svete Petke po mnogo ~emu je zanimljiva. Iznad zapadnih ulaznih vrata, sa unutra{nje strane, je ktitorski natpis, iz kojeg se vidi da su hram podigli i `ivopisali Arsenije, Jefimija i Konstantin u nazna~eno vreme. I ~ini se da su to jedini istorijski podaci o crkvi. Deo `ivotopisa je sa~uvan. Oslikane i sa~uvane povr{ine su vrlo zanimljive. Na ju`nom zidu - ktitor i ktitorka izme|u sebe dr`e model crkve, ispod makete crkve i izme|u ktitora - dete. Na severnom zidu - portreti vlastelina i vlastelinke u bogat ode}i. Donji delovi njihovih haljina ukra{eni su dvoglavim orlovima i medaljonima. Sli~no je i sa portretom mlade vlastelinke na zapadnom zidu - bogata ode}a rasko{an nakit i bez krune. Dakle s jedne strane portreti zna~ajne vlastele u bogatoj ode}i sa rasko{nim nakitom, a s druge strane, crkva mala i spolja vrlo skromna. O~igledno, re~ je o grobnoj crkvi sa specifi~nom namenom.

     Budu}i da je hram bez kubeta, dakle bez svetla odozgo, osvetljavan je kandilima i sve}ama. I jo{ jedan detalj upotpunjuje atmosferu kripte ili nadzemne grobnice - ~asna trpeza prislonjena je uz isto~ni zid, {to zna~i da nije bilo redovnog bogoslu`enja.
     Crkva svetog Nikole u svom arhitektonskom izgledu imala je verovatno reprezentativni izgled, no vreme je u~inilo svoje, a u~inile su dosta i "istra`iva~ke grupe", ~ije je delovanje o~igledno, naro~ito u plja~kanju grobova.
     Arheolo{ki radovi izme|u 1974 -1979. godine ustanovili su da je crkvi, ubrzo nakon izgradnje, pridodata i pripratana zapadu, u ~ijem je temeljima bilo lomljenog kamena i mnogo opeke.
     Iako je u kripti otkopano 113 grobova, samo ~etiri ukopa su srednjevekovna. Na dnu su, nekim ~udom, ostala netaknuta dva groba - mu{ki i `enski. Arheolozi su zaklju~ili da su pokojnici sahranjeni u hrastovim sanducima i uvereni su da su to posmrtni ostaci upravo vlastelina i vlastelike, odnosno ktitora hrama. Njihovi grobovi su bili prekriveni kamenom plo~om. Druga dva groba su de~ija. Iako oplja~kani, preostalo je ne{to delova ode}e zlatom ura|ene. U oltarskom prostoru je druga~iji `ivopis. Naime, Bogorodica nema zna~aj koji joj se ina~e pridaje u freskom slikarstvu. Ovde je sve podre|eno Svetom Nikoli, koji je o~igledno bio za{titnik ove porodice i kome je je crkva u Stani~enju i bila posve}ena.
     Verovatno izme|u 15 -18, veka Stani~enjska crkva je obnovljena i postala seoska, pa je tako i promenila ime. U vreme kada je gra|ena nadzemna grobnica selo je imalo crkvu Sv. Jovana Krstitelja na groblju. Ume|uvremenu je poru{ena, pa je kripta preure|ena u seosku crkvu. Ne zna ste ta~no kada.
     U vreme kada je crkva Svetog Nikole gra|ena, ovaj kraj je bio pod Ohridskom arhepiskopijom. {to se majstora fresko slikarstva ti~e, o~igledno je da su poznavali zahteve vlastele i da su im bile bliske ohridske crkve izme|u 13 -15. veka.
     U novije vreme, crkvena slava je Sveta Petka Trnova, 8. avgusta.
     Crkva Svetog Nikole u Stani~enju, ili crkva Svete Petke - Svete Paraskeve, progla{ena je kulturnim dobrom i pod za{titom je dr`ave od 1967. godine.